petak, 15. travnja 2016.

NA IZGLEDE DA NAS UJEDE MALARIČNI KOMARAC BITNO UTIČU BAKTERIJE KOJE ŽIVE NA NAŠOJ KOŽI!

Na suvim i vlažnim delovima naše kože žive milijarde bakterija. Samo na stopalima, na jednom kvadratnom centimetru kože ima oko pola miliona bakterija.
Ovi mikrobi proizvode naš prirodni miris tako što hemijske supstance na našoj koži pretvaraju u lako isparljive supstance, pri čemu različite vrsta bakterija proizvode različite mirise. Da nema njih, uopšte ne bismo mogli da osetimo miris znoja druge osobe.
 
 

Čovek, međutim, nije jedini koji može da oseti miris ovih bakterija. I komarci to mogu, a Nils Verhulst sa Univerziteta i istraživačkog centra Vageningen (Holandija) nedavno je otkrio da na izglede da nas ujede komarac koji prenosi malariju bitno utiču bakterije koje žive na našoj koži.

Anopheles gamibiae može da oseti isparenja ugljen-dioksida koji izdišemo, ali ga privlači i mešavina mirisa hemijskih supstanci koje emituje naša koža.
Poznato je da miris nekih ljudi više privlači komarce, na šta u velikoj meri utiče i način ishrane. Primera radi, ako konzumiramo pivo, naše telo emituje miris koji je naprosto neodoljiv komarcima. 
Raniji eksperimenti su već pokazali da važnu ulogu igraju i bakterije na našoj koži, ali su ta istraživanja rađena sa bakterijama uzgajanim u laboratoriji.
Verhulst je, međutim, analizirao mikrobe na pravoj koži tako što je protrljao staklene perlice o stopala 48 dobrovoljaca. Ispostavilo se da su devet ispitanika bili pravi magneti za ove komarce, dok je sedmoro njih takoreći bilo nevidljivo za njih.

Pokazalo se da je atraktivnija grupa imala više bakterija na stopalima, ali i da su one pripadale srodnijim grupama. Verhulst je čak identifikovao specifične bakterije koje privlače odnosno odbijaju komarce.

Ljudi čija koža obiluje bakterijama Staphylococcus ili Variovorax bili su privlačniji insektima, dok su oni na čijoj koži je bilo više bakterija Pseudomonas, Leptotrichia, Delftia i Actinobacteria bili potpuno nezanimljivi.
Ovakva istraživanja bi mogla da pomognu naučnicima da razviju hemijske supstance koje će omogućiti hvatanje komaraca u klopku ili ih terati od ljudi.
Verhult i njegov tim će, međutim, pre toga morati da utvrde koje hemijske supstance emituju različite bakterije.
(Blic)