Koprivu znalci je nazivaju 'seljakom' među samoniklim biljem i to je savršeno opisuje. Naizgled neugledna, zapravo je neizmjerno vrijedna i jedna od najkorisnijih ljekovitih biljaka.
Njene prehrambene blagodati posljednjih se godina ponovno sve više otkrivaju, a postaje još draža kad znate da je možete nabaviti i potpuno besplatno ako je sami naberete. Cvjeta od proljeća do jeseni i izvrstan je dodatak tjesteninama i rižotima, no najpopularnija je ipak u gustoj krepkoj juhi.
U kojem god jelu je pripremali, koprivu nije potrebno kuhati već je dovoljno pofuriti je najduže dvije minute. Tako će se maksimalno sačuvati njena hranjiva i ljekovita svojstva, a brojni su razlozi zbog kojih je dobro jesti koprivu.
Nabrojimo samo neke: poboljšava rad probavnog sustava, obavlja detoksikaciju organizma, dobra je za čišćenje krvi i bubrega, pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi, liječi upaleurinarnog trakta i stimulira rad crijeva zbog čega djeluje i kao diuretik, sadrži vitamine C i A, kalcij, kalij, željezo, fosfor te druge vitamine i minerale.
Čaj od koprive koristi se pak za bolesti jetre i žući, poremećaje sna, grčeve u trbuhu, čireve, bolesti pluća itd.
Čaj od koprive koristi se pak za bolesti jetre i žući, poremećaje sna, grčeve u trbuhu, čireve, bolesti pluća itd.
BROJNA LICA KOPRIVE
Odlučite li se sami brati ovaj rasprostranjeni dragulj, nemojte ga brati uz autocestu ili na drugim mjestima gdje postoji opasnost od zagađenja te obavezno nosite rukavice. Kao što je poznato, listovi i peteljke koprive pokriveni su žarnicama zbog čega ih je jako neugodno dodirnuti jer izliju oštar sok na kožu koja nakon toga peče.
Također, bez obzira na ljekovita svojstva, kopriva se ne konzumira svježa jer tada može izazvati probleme s probavnim sustavom i crvenilo kože.
Kopriva uglavnom raste u proljeće i tada je najbolja za konzumaciju, ali može se uzgajati tijekom cijele godine ako se redovito šiša. Naime, kad kopriva dobije cvijet i odrveni nije više jestiva. Sadite je u uzdignute gredice. Ova divna biljka doprinosi bioraznolikosti svakog vrta, a i tjera nametnike – savjetuje Martina Uzelac, vlasnica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Organski vrt u blizini Zagreba.
Kopriva može koristiti i kao sredstvo za špricanje bilja i kao biognojivo. Juha od koprive koja odstoji od 12 do 24 sata odlično je sredstvo za špricanje voćki. Kada juha od koprive počne fermentirati, nakon 10 do 14 dana nastane gnojivo koje se napravi tako da se na jedan čep juhe doda 10 čepova vode, ističe.
Martina je s nama podijelila recept za izvrsnu juhu od koprive čija je priprema toliko jednostavna da je mogu napraviti i djeca.
Martina je s nama podijelila recept za izvrsnu juhu od koprive čija je priprema toliko jednostavna da je mogu napraviti i djeca.
RECEPT ZA JUHU OD KOPRIVE
Sastojci za četiri osobe:
300 grama koprive
5 krumpira srednje veličine
nekoliko kapljica maslinovog ulja
Postupak:
1. Krumpire narežite na četvrtine i stavite kuhati.
2. Pred kraj kuhanja dodajte koprivu koju samo pofurite.
3. Dodajte maslinovo ulje i dobro usitnite štapnim mikserom.
Savjet: Po želji poslužite prepečeni kruh, a po želji maslinovo ulje možete zamijeniti vrhnjem.
Izvor: zadovoljna.hr
