Ali zato i svježe i suhe šljive predstavljaju pravu malu riznicu kalijuma, vlakana, vitamina, a u tragovima se može naći magnezij i željezo. U bilo kojem obliku ova voćka je izuzetno bogata jedinstvenim fitonutrijentima, kao i neohlorogenskom i hlorogenskom kiselinom. Ove supstance pripadaju porodici fenola, čija je antioksidansna uloga potvrđena u različitim naučnim istraživanjima.
U sto grama šljiva ima čak 87 grama vode i jedanaest grama ugljenih hidrata. Od vitamina ima najviše C i E, betakarotena i folne kiseline. Kada je reč o mineralima, bogata je sa kalijumom, fosforom, magnezijumom, natrijumom.
ZDRAV DORUČAK
Za doručak može da se napravi voćni jogurt sa šljivama tako što se u običan jogurt dodaju isjeckane i oljuštene šljive i med po želji. A ukoliko sami pečete ražani hljeb, u pripremljenu smjesu treba dodati i do napola ispečene šljive u rerni. Ovako spremljen ražani hljeb je vrlo sladak, ukusan i zdrav.
KUPUJTE ČVRSTE PLODOVE
Pri kupovini šljiva treba voditi računa da su plodovi čvrsti, neoštećeni i da imaju peteljku. Površina treba da bude malo zamagljena, što pokazuje da se sa šljivama dobro postupalo. Imajući na umu da brzo dozrijevaju, u frižideru mogu da se čuvaju najviše tri dana. Treba da su odvojene u papirnatoj kesi, jer dozrijevajući oslobađaju etilen, koji ubrzava zrenje ostalog voća i povrća koje se nalazi u frižideru. Osim toga, izvađene iz frižidera treba izvjesno vreme da odstoje na sobnoj temperaturi, jer im se na taj način vraća maksimum sočnosti i slatkoće.
ZAMRZNUTE DO TRI MESECA
Zamrznute šljive, po pravilu, mogu da se čuvaju u zamrzivaču, najduže tri mjeseca. Prije nego što se stave u zamrzivač treba da se prepolove i da im se izvade koštice. Tako prepolovljene redaju se na tanjir sa kožom nadole, pa onda zamrzavaju. Tek potom, stavljaju se u plastične kese i ponovo vraćaju u zamrzivač.
(blic)
